HR - Ljudski Resursi - Crna Gora

Mladi na prvo zaposlenje čekaju četiri godine

Crnoj Gori je neophodan sistemski zakon koji će regulisati sve pojavne oblike angažmana bez zasnivanja radnog odnosa, kako bi se obezbijedilo kvalitetno osposobljavanje i zaštita radnih prava, smatraju u Asocijaciji za demokratski prosperitet ZID i Uniji slobodnih sindikata (USSCG).

Koordinator Sekcije mladih u USSCG, Ivana Mihajlović, rekla je da se na prvo zaposlenje u Crnoj Gori čeka oko 3,7 godina.

"U 2011. od ukupnog broja mladih koji su završili četvorogodišnju srednju školu oko 95 odsto je upisalo fakultet. Na evidenciji nezaposlenih do 25 godina, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, krajem septembra prošle godine bilo je 5.720 osoba što je rast od 14,72 odsto u odnosu na isti period 2012.", kazala je Mihajlović na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Izvještaj o procjeni efekata javnih politika koje regulišu radni angažman mladih bez zasnivanja radnih odnosa.

Izvještajem su obuhvaćeni relevantnost donošenja politika, efikasnost, efektivnost, koherentnost, uticaj politika na ciljne grupe i tržište i održivost. Kada je u pitanju relevantnost Mihajlović je rekla da su se posebno fokusirali na Zakon o stručnom osposobljavanju osoba sa stečenim visokim obrazovanjem.

"Kriterijum relevantnosti smo uzeli i obradili jer je trebalo da nam da uvid u pravovremenost i neophodnost donošenja različitih politika koje se tiču angažmana mladih bez zasnivanja radnog odnosa", dodala je Mihajlović.

U okviru analize relevantnosti ocjenjivana je primjerenost donošenja politike u odnosu na postojeći problem u društvu, uticaj na ciljne grupe, političku prihvatljivost i uticaj na širi društveni i ekonomski kontekst.

"Pošli smo od toga da negdje pokažemo relevantnost u odnosu na politike Evropske unije (EU) kada je u pitanju povećanje zaposlenosti mladih i njihov angažman bez zasnivanja radnog odnosa", objasnila je Mihajlović.

Ona je ocijenila da je nezaposlenost mladih globalni problem. Mihajlović je, govoreći o politikama na evropskom nivou, pomenula takozvanu evropsku garanciju za mlade, gdje je Evropska komisija (EK) državama članicama odredila jedan paket mjera koji služi za smanjenje nezaposlenosti mladih, a koje se odnose na garancije da će mladima biti ponuđen posao, dalje obrazovanje ili biti osigurana stručna praksa najkasnije četiri mjeseca od dana kada istupe iz formalnog obrazovanja ili ukoliko ostanu bez posla.

U izvještaju se navodi i da pojavni oblik angažmana bez zasnivanja radnog odnosa na otvorenom tržištu u privatnom sektoru nije zakonski regulisan, a da postoji u praksi.

Mirela Rajković iz ZID-a je saopštila da je najveća pažnja u izvještaju posvećena stručnom osposobljavanju.

"Tu je najveći broj korisnika jer tu možemo najviše da mjerimo efekte javnih politika. S druge strane ne postoji precizna evidencija o ostalim oblicima angažmana bez zasnivanja radnog odnosa", dodala je Rajković.